RK NADA

Dobra kardiorespiratorna kondicija

Ragbi Klub Nada, prije 88 dana

Dobra kardiorespiratorna kondicija

Kardiorespiratornu kondiciju možemo podijeliti u dvije komponente. Sposobnost tijela da opskrbi mišiće kisikom, i apsorbira kisik nakon što se njime opskrbi.

Kardiorespiratorna kondicija je mjera koliko dobro Vaše tijelo je u stanju prenijeti kisik u mišiće za vrijeme duljeg vježbanja, ali i koliko dobro su Vaši mišići u stanju apsorbirati i koristiti dostavljeni kisik. Drugim riječima, kardiorespiratorna kondicija je mjera jakosti Vašeg aerobnog energetskog sustava. U jednom od slijedećih članaka ću pisati o tri energetska sustava tako da imate bolje razumijevanje o tome što je to ATP i stanična respiracija, a što aerobni energetski sustav (pored ostala dva energetska sustava).

Fiziologija kardiorespiratorne kondicije

Prema definiciji kardiorespiratorne kondicije gore navedene, može se podijeliti u dvije komponente. Prva komponenta kardiorespiratorne kondicije je sposobnost Vašeg tijela da prenosi kisik u mišiće tijekom dužeg vježbanja. Druga komponenta kardiorespiratorne kondicije je sposobnost mišića da apsorbira i koristi kisik dok vježbate. Svaku komponentu ću objasniti u više detalja.

Idemo po redu, pa se uhvatimo prve komponente kardiorespiratornog sustava. Sposobnost Vašeg tijela da opskrbi mišiće kisikom ovisi o koordiniranim aktivnostima Vašeg srca, arterija, vena i pluća, a proces možemo objasniti na ovaj način:

  1. Zrak udišete plućima, a kisik u zraku koji udišete se apsorbira u krvnim kapilarima koje okružuju pluća. Kisik se zatim transportira putem plućne vene u lijevu stranu Vašeg srca.
  2. Krv obogaćena kisikom se pumpa iz lijeve strane srca u arterije koje dostavljaju kisik kroz tijelo u mišiće.
  3. Nakon što krv obogaćena kisikom dođe do mišića, kisik se apsorbira u mišićne stanice iz krvnih kapilara koje ih okružuju. U isto vrijeme kada krv dostavlja kisik u mišiće, izbacuje ugljični dioksid, otpadni produkt iz mišića staničnog disanja. Sada se krv obogaćena ugljičnim dioksidom i osiromašena kisikom vraća u desnu stranu srca putem vena.
  4. Osiromašena i ugljičnim dioksidom bogata krv se sada pumpa iz desne strane srca do pluća putem plućne arterije. Nakon što dođe u pluća, Vaša krv oslobađa ugljični dioksid u zrak koji izdišete i apsorbira više kisika iz zraka koji udišete, a cijeli proces se ponavlja do jedne točke, kada naša pluća, vene, arterije ili srce zakaže.

Druga komponenta kardiorespiratorne kondicije je sposobnost mišića da apsorbira i koristi kisik nakon što se njime opskrbi. Ova komponenta kardiorespiratorne kondicije ovisi o više faktora, kako kemijskim tako i strukturnim tako da ovaj članak služi samo za kratko objašnjenje jer bi inače bio dug na desetke metara.

Primjer za faktor koji utječe na sposobnost mišića da apsorbiraju kisik je opseg krvnih kapilara (više krvnih kapilara znači veću površinu za apsorpciju kisika), a primjer za faktor koji utječe na sposobnost mišića da koriste kisik je mitohondrijska gustoća mišića (mitohondriji su organele u stanicama koje su prvenstveno odgovorne za proces staničnog disanja koje koristi kisik za stvaranje ATP energije). Kardiorespiratorna kondicija dakle nije samo mjera koliko dobro Vaše tijelo prenosi kisik u mišiće nego i koliko dobro apsorbira kisik nakon što stigne.

Mjerenje kardiorespiratorne kondicije

Kardiorespiratorna kondicija se mjeri kroz VO2 max testiranje. VO2 max (maximal oxygen uptake) ili maksimalna potrošnja kisika je u suštini mjerenje maksimalne količine kisike koju je Vaše tijelo sposobno iskoristiti za proizvodnju energije koja se može koristiti na staničnoj razini.

Zlatni standard po kojem se mjeri kardiorespiratorna kondicija zahtijeva ispitivanje maksimalne potrošnje kisika u labaratoriju pod kontroliranim postavkama i nadzorom uz sofisticiranu opremu. Pošto većina nas nema pristup labaratoriju opremljenom za mjerenje maksimalne potrošnje kisika još uvijek je moguće napraviti veoma razumnu procjenu uz pomoć jednadžbe za mjerenje maksimalne potrošnje kisika. Ako još niste upoznati s konceptom VO2 max i kako se mjeri, možete pročitati u članku Maksimalna potrošnja kisika.

Tvoja reakcija?

Komentiraj

* Obavezno polje
Komentar će biti objavljen nakon što ga odobri administrator.

Sponzori

Newsletter

Najnovije vijesti iz ragbija ravno u tvoj inbox!
Zrinsko-Frankopanska 17
21000 Split, Hrvatska
Telefon: 385 21 332 957
Fax: 385 21 344 817
© 2020 nada-rugby.hr